'Tri cure' i nogomet...

Već tri dana ignoriram novine, televiziju i priče…Ne volim naklapanja i nagađanja i velike debate oko toga tko je bolji, tko ima kakve adute, koja će se taktika isplatit i koja pozicija kome više odgovara...Svi su odjednom veliki nogometni stručnjaci. Igram nogomet, sve to mi je dobro poznato, ali u nekim sam prilika i ja samo navijač… Ne mogu izbjeći gledati na utakmicu kao nogometaš, ali želim i uživati u njoj izbjegavajući sva ranija razglabanja.
Dan je bio dug, trening posebno naporan, ali sada je konačno trenutak da malo vremena provedem sa svojim omiljenim 'curama'…Pizzom, pivom i tekmom…I naravno, uz moje cure, one prave...Večeras se gleda utakmica…Ipak, igra Hrvatska.
Oduševljena sam uvijek nabojem, s onih par prvih dodira lopte…Zato ne volim ranije priče. Ne želim da mi pokvare taj doživljaj jer bar za mene nogomet se igra, a ne kalkulira…
Punih devedeset minuta, kada god krene neka utakmica zemlje promijeni rotacijsku os i sve se vrti oko zelenog igrališta i dvadesetorice igrača. Pa čak i za one koji ne igraju nogomet, koji ga možda toliko ne prate…jednostavno budu 'usisani'…Sigurna sam da je to najprikladniji izraz…
Prva zdjela kokica je prevrnuta, a tepih, nekad tako krasan i bijel, zaliven je već na nekoliko mjesta ( prošle su tek tri minute i Hrvatska vodi )…Najiskrenije su to reakcije koje poznajem, kada padne gol. Ta euforija, taj neki elektricitet u zraku…Kako se ne uživjeti u to? Oslobađajuće je, taj vrisak, taj dugo izvikani 'Toooo!!!' stisnute, podignute šake… ( Kad bolje razmislim, nije baš neka gesta, izgleda smiješno kada je promatraš sa strane, ali izbije iz tebe baš sve što osjećaš u tom trenutku )
Komentiranje utakmice danima unaprijed, pa nakon, pa analize…ništa od toga ne vrijedi…Sve je to previše cinično. Istina je, nogomet je samo igra, ali tako vraški dobra…
Polako ponestaje zaliha grickalica, a i pića je sve više po tepihu. Nakon toliko utakmica i toliko živciranja i mahnitog poskakivanja trebala bi biti pametnija i naučiti da se miče sve lomljivo, sklono prljanju i zapaljivo i omiljeno…Uglavnom, raseli se dnevni boravak i sve u njemu, opskrbi se sredstvima za čišćenje i papirnatim ručnicima… Načistila sam se i naprala podova za večeras. Mislim da je 3-1 sasvim dovoljno za prvu utakmicu.
Bila je odlična večer, a sutra će biti dobar dan. Imam osjećaj da će svi bit nekako ljubazniji…To ti je nogomet, i ujutro u pekari ne možeš proć bez njega. A u omiljenom kafiću sutra će vjerojatno na kavi osvanuti pjena u obliku srca ili rastegnutog osmijeha ( umjesto uobičajene splačine nakon negativnog rezultata ) Sutra se očekuje 35 stupnjeva u hladu i sveopća euforija…Jer kada igra repka sija sunce, neovisno o tome što tvrdila meteorologija…